Samorazvoj nije “popravljanje” sebe nego razvoj zrelije verzije sebe

Smisao samorazvoja nije „popraviti“ čovjeka niti ga pretvoriti u unaprijed zadanu, savršenuverziju sebe. Čovjek nije projekt koji treba estetski doraditi, nego živo biće koje tijekomživota razvija različite dijelove svoje osobnosti: neke snažno, a neke vrlo slabo. Upravo ti manje razvijeni dijelovi često postaju izvor teškoća u odnosima, komunikaciji, donošenju odluka i suočavanju s pritiskom.Kada čovjek godinama djeluje samo iz svojih dominantnih obrazaca, bez razvoja unutarnje ravnoteže i samorefleksije, lako dolazi do emocionalnog iscrpljivanja, sagorijevanja i osjećaja unutarnje praznine.

To se osobito vidi u profesijama koje uključuju rad s ljudima, gdje nije
dovoljno imati znanje i kompetencije, nego i sposobnost reguliranja vlastitih emocija,
razumijevanja odnosa i održavanja unutarnje stabilnosti pod pritiskom.

Samorazvoj zato nije usmjeren na stvaranje „idealne osobe“, nego na postupno razvijanje
onih kapaciteta koji čovjeku nedostaju kako bi mogao živjeti zrelije, slobodnije i autentičnije.
To uključuje razvoj emocionalne otpornosti, sposobnosti samorefleksije, kvalitetnijeg
upravljanja sobom u odnosima te veće svijesti o vlastitim obrascima ponašanja.

Tek kada čovjek razvija i one dijelove sebe koje je godinama zanemarivao, može drugima
nuditi zreliju verziju sebe: u privatnim odnosima više bliskosti i stabilnosti, a u
profesionalnim odnosima više prisutnosti, odgovornosti i ljudske zrelosti. Upravo takvi
odnosi imaju veći kapacitet za povjerenje, suradnju, autentičnost i dugoročnu održivost.

Kako razvijati takvu unutarnju zrelost i razumjeti vlastite unutarnje obrasce, jedna je od
središnjih tema knjige Devet lica samorazvoja dr. Edite Slunjski.

Knjigu je moguće naručiti: www.element.hr